Svijet bi izgledao sasvim drugačije bez čelika.Nema željeznica, mostova, bicikala ili automobila.Nema mašina za pranje veša ili frižidera.

Najnapredniju medicinsku opremu i mehanički alat bilo bi gotovo nemoguće stvoriti.Čelik je neophodan za cirkularnu ekonomiju, a ipak neki kreatori politike i nevladine organizacije i dalje ga vide kao problem, a ne kao rješenje.

Europsko udruženje čelika (EUROFER), koje predstavlja gotovo cijelu industriju čelika u Europi, posvećeno je promjeni ovoga i poziva na podršku EU da se do 2030. pokrene 60 velikih niskougljičnih projekata širom kontinenta.

„Vratimo se osnovama: čelik je urođeno okrugao, 100 posto za višekratnu upotrebu, beskonačno.To je najviše reciklirani materijal na svijetu sa 950 miliona tona CO2 koji se uštedi svake godine.U EU imamo procijenjenu stopu recikliranja od 88 posto”, kaže Axel Eggert, generalni direktor EUROFER-a.

Vrhunski čelični proizvodi su u stalnom razvoju.“Postoji više od 3.500 vrsta čelika, a više od 75 posto – lakši, bolji i zeleniji – razvijeno je u posljednjih 20 godina.To znači da ako bi se Ajfelov toranj gradio danas, trebale bi nam samo dve trećine čelika korišćenog u to vreme“, kaže Eggert.

Predloženi projekti smanjili bi emisiju ugljika za više od 80 miliona tona u narednih osam godina.To je jednako više od trećine današnjih emisija i smanjenje je za 55 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine.Ugljična neutralnost planirana je do 2050. godine.